|

Zrenjanin, Kikinda, Vršac - U Zrenjaninu skoro da i nema puta bez
udarnih rupa na asfaltu, a stanje je postalo alarmantno nakon
snežnih padavina. Situacija je loša i u gradu i van njega jer su
saobraćajnice u tolikoj meri oštećene da ozbiljno ugrožavaju
bezbednost saobraćaja. Vozači negoduju, žaleći se pri tom na
uništene osovine, gume, felne i druge delove automobila, što je
posledica upravo rupa i loše održavanih puteva. Kažu da je stanje
nikad gore, a ocena se može izreći i za skoro sve saobraćajnice u
Banatu.
Prema rečima Slobodana Pešterca iz zrenjaninske Direkcije za
izgradnju i uređenje grada, brojne udarne rupe posledica su jake
zime, velikih temperaturnih razlika i obilnih padavina, što je
nepovoljno uticalo na puteve.
Kako je rekao, zimske službe su ove sezone intenzivnije čistile
puteve i posipale ih solju. Bačeno je skoro 500 tona soli, što je
duplo više od uobičajene količine. Upravo ta, ali i činjenica da
putevi nisu pripremljeni za zimu uticale su na oštećenje asfalta.
- Mi smo i tokom zime krpili rupe i taj proces još traje, ali svaka
temperaturna razlika i soljenje dovodi do novog oštećenja jer se
„plombe“ u udarnim rupama otvaraju - objašnjava Pešterac dodajući da
je saniranje rupa pri niskim temperaturama rađeno „hladnom
tehnikom“. To je posao kratkog daha, ali pri niskim temperaturama
jedini moguć.
Zbog toga će na proleće biti urađeno detaljno krpljenje rupa, a u
slučajevima gde je asfalt oštećen u većoj meri uradiće se temeljnija
sanacija. Međutim, putevi u srednjem Banatu izgrađeni su pre 20 i 30
godina, u njih je malo ulagano i u tolikoj meri su oštećeni da bi
jedino rešenje bila izgradnja novih.
- U narednoj sezoni uradićemo sve kako bismo osigurali bezbednost u
saobraćaju, ali koliko i šta će biti urađeno zavisi pre svega od
novca - rekao je Pešterac.
U nadležnosti Republičke direkcije su magistralni i regionalni
putevi.
Direktor „Vojvodinaputa“ Milan Mirković potvrđuje da se u kolovoze
slabo ulaže, kako u lokalne tako i u magistralne.
Prema njegovim rečima, od puteva prvog prioriteta radiće se na onima
prema Srpskoj Crnji, Novom Sadu i Beogradu, drugog prioriteta prema
Vršcu i trećeg od Žitišta prema Itebeju.
- Sve te puteve radićemo istovremeno, mada je težište i intenzitet
radova veći na putevima prvog prioriteta. Kojem će se putu dati
prioritet, određuje republika - objašnjava Mirković.
Kako je naveo, prioritetni planovi su i radovi u Ulici Žarka
Zrenjanina, Miletićevoj, kao i magistrali (od ulaza iz Novog Sada do
BEK-a).
- Novca nema dovoljno, ali mi se trudimo da ono što imamo održavamo
jer ako ne ulažete ove, sledeće godine moraćete još više - dodao je
Marković.
Inače, zrenjaninska magistrala izgrađena je pre 30, a projektni vek
joj je 20 godina.

Udarne rupe pojavile su se i na kikindskim ulicama, a vozači kažu da
je najkritičnije u Kumanovskoj i susednim ulicama na periferiji
grada gde je građena kanalizaciona mreža. Vožnja nije prijatna ni
Ulicom generala Drapšina jer na deonici od pošte do zabavišta
„Bambi“ ima dosta loših zakrpa nekadašnjih udarnih rupa. Ipak,
vozači iz Kikinde godinama se žale na regionalni put prema
Zrenjaninu jer je deonica od njihovog grada do Bašaida u dužini od
22 kilometra jedna od najlošijih u Srbiji. Na ovoj deonici nema
toliko udarnih rupa već je kolovoz oštećen na drugačiji način, pa je
velika opasnost za vozače.
Vozač Saša Pavlić kaže da na putu od Čente prema Beogradu, koji je
takođe krpljen više puta, sada ponovo ima dosta udarnih rupa, a
veoma je loš put i na ulasku u Beograd. Veoma je uzak i loše
zakrpljen put od Mokrina prema Čoki, a on vodi prema Mađarskoj i
koriste ga šleperi iz Turske koji izbegavaju plaćanje putarine na
autoputu, kaže vozač Saša Pavlić.
| |
Loša horizontalna signalizacija
Osim rupa, Zrenjaninci se žale i na lošu horizontalnu
signalizaciju. Naime, bilo je zamerki što svake godine
posao dobija ista firma koja se ne može pohvaliti
kvalitetom jer se iscrtane linije brzo brišu. U
Direkciji kažu da taj posao radi firma iz Sombora, ali
da tu nema nikakvih nepravilnosti. Jednostavno, kao
najpovoljniji ponuđač posao dobija na javnom tenderu, a
što se linija tiče, garancija im je šest meseci. |
Opština Kikinda konkurisala je za novac iz NIP-a za ovu svrhu,
ali projekat nije odobren. U Direkcija za izgradnju grada kažu da je
za sanaciju kolovoza ove godine predviđeno manje novca nego što je
potrebno.
- Finansijskim planom predviđeno je svega 15 miliona dinara. Svesni
smo da je za kvalitetnu sanaciju puteva potrebno daleko više novca,
ali ga u budžetu nema. Pokušaćemo da deo novca pribavimo i iz
pokrajinskih fondova, kako bi uradili što više. Moći ćemo da uradimo
sanaciju kolovoza samo na najkritičnijim mestima. U toku je
prikupljanje ponuda, a rok za predaju dokumentacije ističe 15. marta
- kaže Branislav Čolak, član Opštinskog veća za infrastrukturu.
Regionalni i magistralni pravci od Vršca prema Beogradu, Novom Sadu
i Beloj Crkvi rekonstruisani su poslednjih godina, pa nisu pretrpeli
oštećenja, ali su lokalni pravci devastirani. U najgorem stanju su
pravci prema selima Kuštilj, Vojvodinci, Sočica i Jablanka, i
Velikom Središtu, Gudurici i Markovcu, koji se nalaze na padinama
Vršačkih planina, pa na njih utiče i prolećno topljenje snega.
Otvorile su se rupe i na ulicama u gradu i selima kojima poslednjih
deset godina nije posvećivana veća pažnja.
| |
Jedan od najgorih puteva u Srbiji
Put prema Bašaidu jedan je od najgorih u Srbiji. Na
njemu nema klasičnih udarnih rupa, već su na njemu
udoline od pretovarenih kamiona. To je veći problem od
udarnih rupa, posebno kada pada kiša ili kad je veliki
sneg. Te uvale se onda napune vodom i zaustavljaju
automobil ili čak izbacuju vozilo s puta. Osim toga, na
tom putu su izražene i jako loše zakrpe udarnih rupa,
tako da je ta deonica u celini veoma loša - kaže
profesionalni vozač iz Kikinde Saša Pavlić. |
Direktor Javnog preduzeća za „Varoš“ Nenad Nišević najavljuje da
će zbog saniranja rupa u kolovozima raspisati tender za letnje
održavanje.
- Za letnje održavanje kolovoza u opštini Vršac ove godine smo
izdvojili pet miliona dinara. Vrščani su 2006. godine izglasali
samodoprinos za poboljšanje putne infrastrukture. Iz tih sredstava
je do sada urađeno deset kilometara ulica. To nije mnogo ako se zna
da u imamo 400 kilometara ulica. Ali, imali smo značajnu podršku iz
republičke i pokrajinske vlasti. U poslednje četiri godine izgradili
smo dva nova bulevara, proširen je i presvučen kolovoz ka Rumuniji,
a 2005. je rekonstruisan i putni pravac ka Pančevu. I tranzit za
kamionski saobraćaj, koji nažalost ide kroz grad, još je u dobrom
stanju jer je rađen pre par godina, kao i većina saobraćajnica u
širem centru grada - rekao je Nišević.
Problem Vršca su ulice na periferiji, kao i ulice koje su trpele
preusmerenje saobraćaja tokom uređenja centralne gradske zone, poput
dela Sinđelićeve i Laze Nančića. Postoje i oko tri kilometra kraćih
ulica na samoj periferiji koje je tek potrebno asfaltirati.
- Zbog krize uspeli smo da iz svih fondova finansiramo asfaltiranje
sedam kilometara kolovoza. Međutim, raniji period neulaganja uzima
danak. Oko 100 kilometara potrebno je uraditi na vreme, u narednih
par godina, kako kasnije ne bismo imali većih problema - rekao je
Nišević i dodao da će ove godine biti položeno osam kilometara
asfalta.
Nikad više rupa
Tanja Krunić iz Zrenjanina kaže da su za bezbednost u saobraćaju
osnovni preduslovi dobri putevi.
- Putevi su veoma loši, ugrožavaju bezbednost, ali i štete
automobilima. Vozači obraćaju pažnju na izbegavanje rupa, a to
automatski utiče na smanjenu koncentraciju u vožnji.
Dane Mata kaže da nikada nije bilo više rupa.
- Možda ih je sada manje, ali ne zato što su popravljeni putevi već
što se od dve-tri male rupe napravila jedna velika. To se što pre
mora popraviti jer stvara ozbiljne probleme vozačima - kaže Mata.
Lj. STUPAR, R. ŠEGRT, A. ČUPIĆ
| Izvor: Blic
Datum: 2010-03-11 13:41:51 | |
|