
Mnoge opštine u Srbiji neće moći da reše pitanje skupljanja i odlaganja otpada
dok se ne izgradi više regionalnih deponija, koje bi trebalo da utiču na
smanjenje njegovog gomilanja, dok su u nekim opštinama one nedavno izgrađene uz
pomoć privatnih kompanija.
Zakonom o upravljanju otpadom predviđeno je da su sve opštine dužne da izrade
regionalne planove upravljanja otpadom, ali i da se više opština udruži radi
izgradnje regionalnih deponija i infrastrukture koja je potrebna za upravljanje
komunalnim otpadom.
U Kikindi deponovano 20.000 tona otpada
U nekim opštinama, kao na primer u Kikindi i Lapovu, deponije su već izgrađene,
uz pomoć privatne kompanije A.S.A, koja se bavi upravljanjem otpadom i koja u
Srbiji posluje od 2006. godine.
Za godinu dana u Kikindi je deponovano oko 20.000 tona otpada, a ranije su te
količine završavale na neuslovnim deponijama, kazao je Tanjugu generalni
menadžer te kompanije za Srbiju Aleksander Nalepka, podsetivši da u Srbiji
većina gradova i opština nema rešeno pitanje upravljanja otpadom.
"Kompanija je na teritoriji opštine Lapovo 2008. godine uspostavila primarnu
selekciju papira i PET-a, a uskoro će i na teritoriji opštine Kikinda biti
uspostavljena zelena ostrva sa kontejnerima u kojima će stanovništvo moći da
odvaja otpad po vrstama", kazao je on.
Govoreći kako se pravi deponija u skladu sa svim evropskim ekološkim
standardima, on je naveo da izgradnja svake takve deponije započinje uklanjanjem
najmanje metar zemljišta.
"Nakon toga se postavljaju dva mineralna sloja gline debljine po 25 santimetara,
da bi se dobila gotovo vodonepropusna barijera. Na te mineralne slojeve se
dodaje jedan sloj specijalne folije i jedan sloj geotekstila koji štiti foliju
od mehaničkih uticaja narednih slojeva", objasnio je Nalepka.
Potom se dodaje 30 do 60 centimetara sloja drenažnog šljunka, a u tom sloju se
ugrađuju cevovodi za sakupljanje i odvođenje procednih voda, do bazena za
sakupljanje procednih voda.
Kontrolne bušotine sprečavaju zagađenje
Čim se postigne određena visina otpada, koja je odobrena projektom i može
dostići do 30 metara, deo deponije pokriva se slojem rekultivacije. Taj sloj
čini drenaža, folija i geotekstil koji zatvaraju deponovan otpad.
Na to se stavlja sloj humusa debljine od oko 100 santimetara i nakon toga
pokriva vegetacijom.
On je naveo da kompanija A.S.A. nastoji da prati ekološke standarde, ukazujući
da su analize podzemnih voda na kontrolnim bušotinama u kompleksu deponije
pokazale da je kvalitet jednak kvalitetu vode za piće.
Sagovornik Tanjuga je naveo da je postavljanje kontrolnih bušotina jedna od
važnih karakteristika koja sprečava zagađenje vode i tla, a da se bušotine
postavljaju tako da prate tok podzemnih voda duž pružanja kompleksa deponije.
U skladu sa zakonskom regulativom u Srbiji, deponije u Kikindi i Lapovu imaju
elektronski geo-senzor-sistem, odnosno alarmni sistem koji se oglašava u slučaju
ekološkog incidenta.
Reč je o elektronskoj mreži senzora koja je smeštena odmah ispod folije kako bi
registrovala eventualna curenja procednih voda, a time i dojavila oštećenja koja
bi mogla da se saniraju na vreme, pre nego što dođe do ekološke katastrofe.
Planirano 27 regionalnih centara
Stručnjaci upozoravaju da se u Srbiji sakuplja 60 odsto nastalog otpada,
uglavnom iz urbanih sredina, dok ruralna područja uglavnom nisu time obuhvaćena.
Česta je pojava i zajedničko odlaganje komunalnog i opasnog otpada, kao i
nedostatak mesta za skladištenje, tretman i odlaganje.
Strategijom upravljanja otpadom planirano je da se izgradi 27 regionalnih
centara, a neki od njih su već u fazi izgradnje.
Cilj je da se u narednih pet godina formira 12 reciklažnih centara za
upravljanje otpadom koji bi obuhvatali regionalnu deponiju, postrojenje za
separaciju otpada pored deponije, transfer stanicu za pretovar otpada radi
transporta na deponiju tamo gde je potrebno, kao i postrojenje za kompostiranje.
Godišnje se u Srbiji generiše oko 2,4 miliona tona komunalnog otpada, a otpad se
odlaže na 163 zvanično registrovane deponije.
Pored "zvaničnih", u Srbiji je registrovano više od 4.400 divljih deponija, od
kojih je u okviru akcije "Očistimo Srbiju" uklonjeno više od polovine.