Na listi kandidata za novih sedam svetskih čuda, Đavolja Varoš
našla se zbog dva prirodna fenomena: zemljanih figura, tj.
specifičnih oblika reljefa koji deluju veoma neobično naslagani, i
dva, crvena izvora, vrlo kisele vode sa visokom mineralizacijom.

Ovi geomorfološki fenomeni, kao i izvori, jedinstveni su u našoj
zemlji i vrlo retki u svetu. Kule u Đavolje Varoši, znatno su veće i
postojanije od sličnih u svetu, te su zato, najpoznatiji prirodni
spomenik ove vrste u Evropi.uge, ostaci naselja, stare crkve, groblja i nekoliko zanimljivih
rudarskih jama, prizor dobija nove oblike, boje i epitete i izgleda
živopisno i pitomo.
 |
Glasajte za Đavolju Varoš!
Postoje dva načina da glasate za našeg predstavnika.
Prvo, ukucajte: www.djavoljavaros.com i na opciji: dobro
došli, izaberite na link: Glasajte za Đavolju Varoš.
Drugi način je da posetite sajt: www.new7wonders.com,
kliknite na zemljinu kuglu, zatim na Evropu i kada se
pojavi spisak 31 kandidata, izaberite Đavolju Varoš (9
mesto).
Naš jedini kandidat za novih sedam svetskih čuda,
Đavolja Varoš, u julu ove godine, zauzela je 44 mesto.
Glasanje traje do kraja 2008. godine, a lista sa 21
kandidatom, biće objavljena u januaru 2009. godine.
Tokom 2009. i delom 2010. godine glasaće se za izbor 7
novih čuda prirode sa liste finalisata. Novih 7 čuda
prirode zvanično će biti proglašeni u leto 2010. godine. |
Kako su nastale figure?
Vekovima stvarane, 202 zemljane figure sa kamenim kapama na vrhu,
različitih su oblika i dimenzija. U proseku su visoke su od 2 do 15
m, a široke od 0,5 do 3 m. Najčudnije je, što svaka figura, vekovima
nosi kamene blokove od stotinu i više kilograma, na tanjušnom
„vratu“ širokom samo 20 do 30 cm! Fascinantno, zar ne?
Kako su nastale figure? Iako je reč o umetnosti prirode i
specifičnom erozivnom procesu, njihovom nastanku doprineo je i
čovek. Naime, kada su isečene okolne šume, voda je u bujicama
nalivala stene. Krupni komadi stena štitili su dublje i mekše
slojeve zemlje od udara kišnih kapi i spiranja vodom. U prvoj etapi,
zbog kiše i erozije tla, veći deo zamljišta se urušio. Ostale su
kape i slojevi zemlje ispod njih, koje su kameni blokovi zaštitili
od kiše. Tako su nastali zemljani stubovi. „Vajarski rad“ potom
nastavljaju vetar, sneg i sunčevi zraci, pri čemu su od stubova
nastajale figure čudnog oblika i izgleda.
Figure se obrazuju, rastu, menjaju, skraćuju, postepeno nestaju i
ponovo stvaraju. Kameni blokovi na vrhovima stubova i danas služe
kao kišobrani, dok vodene bujice prolaze između figura, spiraju
zemlju, zbog čega figure, i dalje menjaju oblik i vremenom postaju
sve više.
Đavolja voda
Druga prirodna retkost u Đavoljoj Varoši su dva izvora vode čudnih
svojstava. Đavolja voda koja se nalazi u neposrednoj blizini
zemljanih piramida u Đavoljoj jaruzi je hladan i veoma kiseo (ph
1.5) izvor sa visokom mineralizacijom (15 g/l vode). Sadržaj nekih
elemenata (aluminijum, gvožđe, kalijum, bakar, nikl, sumpor) od 10
do, čak, 1000 puta je veći, nego u običnoj vodi za piće. Nedaleko od
ovog izvora, nalazi se i Crveno vrelo, drugi izvor koji se zbog
ravnog terena razliva u tankom sloju i boji zemljište u crveno. Voda
se ne preporučuje za piće, jer do sada nije urađena nikakva analiza.
Ipak, verujući u njena lekovita svojstva, meštani vodu koriste u
lečenju nekih bolesti i povreda.
Đavolja posla
Koliko neobično je priroda vajala, sklapala i ređala zemljane
figure, istim žarom slagao ih je i narod u svojim mitovima i
legendama. Divljina erozivne čelenke, voda čudnog ukusa i mirisa,
mistika i tajanstvenost koju stvaraju zvučni efekti dok vetar duva
kroz Varoš, decenijama su inspirisali narod da sastavlja razne
priče. A kad racionalna objašnjenja zataje, mašta se uhvati u kolo
sa vilama raviojlama, samim Bogom ili Đavolom. Tako su nastale i ove
dve legende.
Prva legenda kaže da su ovde živeli mirni ljudi koji su bili veliki
vernici. Pošto je to smetalo đavolu, on im je spremio „đavolju
vodu“. Kada su popili vodu, omamljeni meštani zaboravili su na
rodbinske odnose i rešili da venčaju brata i sestru. Đavolja posla
pokušala je da spreči vila, koja prema legendi i danas čuva ovaj
kraj. Pošto nije u tome uspela, vila je zamolila Boga da on to
učini. Tada je pala jaka kiša, spojilo se nebo sa zemljom, dunuo je
hladan vetar koji je okamenio mladence i svatove, tačno na ulazu u
crkvu.
Prema drugoj legendi, ove neobične figure predstavljaju okamenjene
đavole koje su neki ljudi dugo nosili na leđima. Veruje se da su se
oni oslobodili „nepoželjnog tovara“ posle jedne noći prespavane
pored crkve Sv. Petke, koja se nalazi u neposrednoj blizini
prirodnih skulptura. Čak i danas poneki putnik spremi sebi krevet
pored temelja stare crkve.
Kako doći do Đavolje Varoši?
Lokalitet "Đavolja Varoš" pripada selu Đake, u opštini Kuršumlija.
Neobične "kule", kako ih lokalno stanovništvo naziva smeštene su u
dve jaruge, koje, kao i sve oko njih, imaju čudne nazive: Đavolja
Jaruga i Paklena Jaruga.
|
Kako doći do Đavolje Varoši? |
|
Na 89-tom kilometru auto puta Niš – Priština (8 km posle
skretanja za Prolom Banju) skrenuti levo, prema Dobrom Dolu,
voziti oko 6 km i u delu Zebice, opet skrenuti levo. Posle 3
km od skretanja stiže se do zaštićenog područja spomenika
prirode Đavolja Varoš.
Do atraktivnih, prirodnih figura stiže se i iz opština
Kuršumlija, Bojnik i Lebane. Ljubitelji prirode i planinari
smatraju da je planinarenje preko Lebana, najlakši i
najlepši put koji ćete izabrati. |
Đavolja Varoš - Kruševac 74km
Đavolja Varoš - Kuršumlija 27km |
Đavolja
Varoš - Beograd 288km
Đavolja Varoš - Niš 89km |
I, ako vam neko od meštana, na ulasku u Đavolju Varoš kaže: „Hajde,
idite do đavola!“, ne ljutite se i ne shvatajte pogrešno, jer,
jedino ovde, to znači: „Sretan put!“
Danijela Pantić