Kikinda, 20.08.2005.
|
 |
 |
|
Uvećaj sliku |
|
| |
Odeljenje za stambeno-komunalne poslove, urbanizam i privredu
Opštine Kikinda uputilo je apel građanima i nadležnim službama da redovno održavaju useve, njive i bašte, kose travnate površine i uređuju zemljište radi suzbijanja ambrozije. Dokazano je da je čak 50 odsto alergijskih inhalatornih oboljenja izazvano polenom ambrozije. Polen ambrozije izaziva uzastopno kijanje, svrab u nosu i grlu, vodeni iscedak iz nosa, peckanje i suzenje očiju, otežano disanje i upalu disajnih puteva.
Ambrozija je jednogodišnja biljka visine do 150 cm. Stabljika je uspravna, razgranata i obrasla dlačicama. Listovi su naspramni, jajolikog oblika, dlakavi, višestruko perasto deljeni, a cvetovi su u dugim grozdastim cvastima na vrhu stabljike i grana. Niče polovinom aprila, a cveta od početka jula do kraja oktobra. Polen ambrozije prenosi se na više od 100 kilometara u vazduhu, više od 100 dana....
Uništimo ambroziju !
Najnoviji podaci u svetu govore da svaki četvrti stanovnik planete pati od polenske alergije, a svaki osmi je alergičan na polen ambrozije. Zabrinjavajuće je što su ove brojke u porastu. Polenska groznica je alergijsko oboljenje sezonskog karaktera izazvano polenima drveća, trave. Klasična polenska kijavica (alergijski rinitis) se javlja u proleće, kada cvetaju trave i druge biljke i kada se u vazduhu nalaze velike količine polena. Bistri sekret iz nosa, peckanje u očima, kijanje, svrab u nosu - su neki od simptoma polioze (alergijske kijavice).
Dolazak proleća za mnoge znači početak borbe s polenskim alergijama.
Veliki broj biljnih vrsta u to vreme stvara ogromne količine polena
koji, uz pomoć vetra može da se prenese i do 100 kilometara. Uzročnici
alergija su biljke čija polenova zrna u svom sastavu poseduju jedinjenja
koja su izazivači alergijskih reakcija. Antigeni s površine polenovog
zrna rastvaraju se na sluznici nosne šupljine i respiratornog trakta.
Posle reakcije antigen - antitelo dolazi do oslobođanja histamina koji
je odgovoran za alergijske simptome. Kada organizam preosetljive osobe
dođe u kontakt sa alergenom u roku od nekoliko minuta, ili sati,
ispoljiće se simptomi alergije. Simptomi alergije mogu biti ispoljeni u
blagom obliku kada ne remete radnu sposobnost, ali i u težim oblicima,
pa i dramatičnim kada ugrožavaju život (u slučaju gušenja).
Najopasnija alergena biljka kod nas je ambrozija. Ranije se javljala
pored puteva, rubova parcela, na zaparloženim zemljištima, a u poslednje
vreme sve više se javlja na površinama sa intenzivnom agrotehnikom.
Danas, praktično nema njive bez ambrozije.
Domaća je u Americi, široko rasprostranjena u Evropi i celom svetu.
Najčešća, najmasovnija i najopasnija vrsta roda ambrozija u Vojvodini je
Ambrosia artemisifolia, opasna je i kao alergijska i
kao korovska biljka. Cveta od jula do oktobra, a klijanje počinje kada
se zemljište ugreje i traje sve do žetve. Na neuzoranim zemljištima
ambrozija klija i krajem septembra. Polen najčešće izbacuje u jutarnjim
satima, a vlažnost vazduha sprečava otvaranje polenovih kesica.
Monitoring aeropolena
Zbog velikog uticaja polena kao alergena na zdravlje i radnu
sposobnost ljudi, organizuje se precizno i kontinuirano merenje
aeropolena u atmosferskom vazduhu, kao i izrada kalendara polena
ispitivanog područja. (www.nspolen.com)
Kontinuirano merenje alergenog polena u Vojvodini radi se jedino na
Institutu za biologiju Prirodno-matematičkog fakulteta u Novom Sadu, od
1999. godine, kada su ispunjeni uslovi koje je propisala
International association for aerobiology. Za merenje se
koristi klopka za polen, odnosno kontinuirana volumetrijska metoda.
Koncentracija polena izražava se kao broj polenovih zrna u metru kubnom
vazduha u toku dana. Praćenje polena počinje početkom februara (od
početka cvetanja jove i leske) i traje do prvih dana novembra (do kraja
cvetanja pelena i ambrozije).
U vreme najveće koncentracije polena treba izbegavati:
izlazak iz kuće od pet sati ujutro do deset sati prepodne, kada je
najveća koncentracija
držati zatvorene prozore od stana ili automobila ako smo na putovanju,
kako polen ne bi ulazio
slobodno vreme provoditi na mestima gde nema ambrozije
radove izvan kuće obavljati neposredno nakon prestanka kiše, kada je
koncentracija polena najmanja, kasno poslepodne, ili predveče
preporuka je da se kosa pere pre spavanja, kao i često pranje ruku
izbegavati pušenje, sprejeve protiv insekata i slične iritanse jer
pojačavaju simptome alergije
ne sušiti odeću, ili obuću, van kuće
ne izlaziti iz kuće za vreme suvih i vetrovitih dana
Suzbijanje
Kako biljka najviše raste na zapuštenom zemljištu, potrebno ga je
urediti i zasaditi travom.
Ako se radi o pojedinačnim biljkama mogu se suzbiti čupanjem zajedno
s korenjem. Pri tome treba nositi rukavice da se koža na rukama ne
ošteti, jer je stabljika prepuna grubih dlačica.
U slučaju većih površina preporučuje se košenje. Kosi se pre cvetanja
ambrozije, i to do 5 cm od tla.
Velike površine i površine pod poljoprivrednim kulturama treba
tretirati s određenim pesticidima.
U mnogim evropskim zemljama poduzimaju se ozbiljne mere suzbijanja
ambrozije. U Mađarskoj su takve kampanje počele pre nekoliko godina.
Organizovane su trke za decu. Dete koje ubere najviše ambrozije dobija
nagradu. Štampani su i posteri sa slikom biljke i objašnjenjima zašto je
biljka opasna i zašto je treba iščupati zajedno s korenom.
U Kanadi postoji zakonska obaveza iskorenjavanja ambrozije u
vrtovima. Gradska policija ima sporazum s poštarima, koji im javljaju u
kom vrtu raste biljka. Kazne za vlasnike vrtova koji je ne iskorenjuju
mogu biti i nekoliko hiljada dolara.
I lokalna uprava opštine Kikinda pokrenula je inicijativu za
uklanjanje ambrozije iz dvorišta, vrtova, neobrađenog zemljišta, javnih
zelenih površina, te uz javne saobraćajnice. Obaveza uklanjanja odnosi
se na sva pravna i fizička lica.
Kao što je navedeno, usamljene biljke treba čupati iz korena, a veće
površine pokositi i isprskati herbicidom Agroglifosfatom.
Lečenje
Svi koji pate od alergija na ambroziju probali su verovatno sve
lekove koje nude naše apoteke (od Claritina, Pressinga,
Phenergana, Beconase pump... nadalje), ali lečenje se mora
vršiti pod nadzorom ordinirajućeg lekara.