Mada je proces globalizacije star koliko i svet, kritične dimenzije dostignute 90-tih godina učinile su ga najznačajnijim obeležjem našeg vremena. Brzina i ekonomičnost transfera informacija i robe utrle su put novim ekonomskim tokovima i procesima. Kliše robne razmene Sever-Jug, predmet strasnih ideoloških diskusija sedamdesetih godina, istorijski je prevaziđen novim modelom razmene Istok-Zapad. To ne znači da Jug živi bolje. Jednostavno Istok i Zapad gledaju jedni druge u divljoj trci za svaki pedalj novog, platežno sposobnog trzišta. Afrika je zaboravljena.
„Pendulum Route“ je ime novih, redovnih prekookeanskih ruta Istok- Zapad (Kina, Tajvan, Koreja, Japan, Indokina, Indija - Mediteran, Severna Evropa, Istočna obala SAD-a) kojem plove celularni (kontejner) brodovi šeste, sedme i sad već osme generacije („generacija“ izražava broj standardnih kontejnera koji brod može da nosi: napr. Šesta generacija nosi 6.000 kontejnera, Sedma 7.000, itd). Kontejneri uglavnom ne prevoze sirovinu, nego poluproizvode ili gotove proizvode. Ovi brodovi imaju duboki gaz i veliku nosivost, te mogu ući samo u luke ciji su dokovi u armiranom betonu, vode duboke, a lučka oprema supertehnološka. U luci Roterdam jedan takav celularni brod može da utovari ili istovari 4 kontejnera u minutu, 3 000 kontejnera za manje od 12 sati. Takvih luka na Jadranu nemamo. Uistinu, mi nemamo više ni izlaz na Jadran.
Moje kurseve is logistike i transporta obično započinjem ulaznim testom. Koliko naučene lekcije iz istorije uslovljavaju sud o modernom ekonomskom razvoju najbolje ilustruje sledeće pitanje koje redovno postavljam studentima:
“Austrija ne izlazi na more. Kojom, od dole navedenih luka, prolazi glavni spoljni robni promet Austrije?”
• Kopar
• Trst
• Roterdam
Studenti gledaju geografsku kartu, prisećaju se da je Trst istorijska luka Austrougarske Imperije, razmišljaju o geografskoj blizini i daljini i redovno odgovaraju Trst ili ređe, Kopar. Greška je u ekstrapolaciji istorijskih tokova. Tačan odgovor je Roterdam.
U robnom prometu geografska blizina jednog pristaništa bez modernih infrastruktura je negativna vrednost, koja opterećuje cene proizvoda čineći ih nekurentnim. Ekonomska daljina jednog dobro opremljenog pristaništa dostiže zaleđe u dubini i do 3.000 km.
Pendulum (klatno) globalnog sata se njiše levo-desno, Istok-Zapad, i odbija dragoceno vreme koje imamo da shvatimo i odvojimo važno od sporednog, da korektno procenimo perspektive i da izaberemo za nas najefikasnija rešenja, bez nostalgije i opterećenosti. Danas.
„Srbija ne izlazi na more. Kojom lukom će prolaziti sutra glavni spoljni promet Srbije?“
Napiši odgovor
Morate biti ulogovani da bi napisali komentar.
Novi komentari