U vreme kad je Malthus pisao „Esej o principima populacije“ (1798.) na Zemlji je živela jedna milijarda ljudi. Danas nas je preko šest milijardi. Statistike o izvanrednom priraštaju populacije trebale su biti najubedljiviji dokaz neosnovanosti Malthusove teorije. Ukratko, Malthus je tvrdio da: Svetsko stanovništvo (Malthus je već tada imao u vidu i migracione procese) u odsustvu kontrole rađanja, raste po geometrijskoj progresiji (2,4,8,16,32,….), dok proizvodnja životnih namirnica raste po aritmetičkoj progressiji (1,4,6,8,10,12,…..). Neumoljive posledice su periodični beda i porok - „Misery and vice!“ (glad, epidemije, moralna beda, ratovi, prirodne katastrofe, itd ) koje nasilno uspostavljaju izgubljenu ravnotežu.
U proteklih 200 godina nije bilo akademika koji se nije ogradio od ovog zloslutnog učenja.
Sve do nedavno…
Od 1950. do danas obradive površine u globalnim razmerama su porasle za 11%, a produktivnost po hektaru za 120%. Ove statistike potvrđuju teoriju o aritmetičkom porastu stope poljoprivredne proizvodnje. U istom periodu stopa porasta stanovništva je sa 2,2,% opala na 1,1%, kao rezultat kontrole priraštaja stanovništva u značajnim svetskim regijama. To još uvek znači da bi nas 2020. godine trebalo biti osam milijardi. Da bi se prehranilo to buduće stanovništvo morali bi pronaći način da za 12 godina pređemo sa aktuelnog prinosa od tri tone žitarica po hektaru na 4 tone/ha, uz uslov da se obradive površine pod žitaricama ne smanje u korist drugih kultura ili da se okrenu drugim namenama.
U Malthusovo vreme pogonska snaga bila je volovska ili konjska sprega, koja je kao „gorivo“ koristila zemljoradničke proizvode i time direktno konkurisala ljudskoj trpezi. Potom su došli automobili, traktori i nafta kao pogonsko gorivo, i Zemlja se vratila da proizvodi direktno ili indirektno hranu za svoje stanovništvo.
Danas, obogaćeni globalni svet traži i troši sve više nafte, koje ima sve manje i koja se sve skuplje plaća. Izlaz je pronađen u „biogorivu“. Pomalo, kao volovske sprege u Malthusovo vreme, moj auto i moja trpeza će konkurisati za iste obradive površine. Već danas 4 miliona kvadratnih kilometara obradivih površina u Južnoj Africi je pod kukuruzom namenjenim za proizvodju biogoriva. I Brazil planira da zaseje 1.200.000 kv km kukuruzom za istu namenu, Indija 140.000 kv.km, itd. SAD su 2007. godine imale 150 fabrika etanola, a za dve godine bi trebalo da imaju 450, naravno uz proširenje površina pod kukuruzom za biogorivo.
Iako je trend nov, prvi efekti se već osećaju. Cena stočne hrane u 2006. godini je porasla za 100%. Međunarodni monetarni fond je upozorio na nagli porast cena prehrambenih proizvoda (23%) za poslednjih 18 meseci, za slučaj da je ostao neprimećen.
Misli mi se vraćaju na našu nepreglednu ravnicu i bogata polja.
Maltus je na pragu. Možda bi trebalo zamandaliti vrata.
Napiši odgovor
Morate biti ulogovani da bi napisali komentar.
Novi komentari